Uloga kvercetina i koprive kod alergije na pelud.

Pitanje koje se nameće samo po sebi – zašto smo u moderno doba postali tako osjetljivi na razne alergije? Naše postojanje zasnovano je u skladu s prirodom, no zbog suvremenog načina života tu smo ravnotežu poremetili. Organizam smo preopteretili svim toksinima koje smo stvorili, tako da se naš imunološki sustav ne može "nositi" s njima. Kako prepoznati alergiju na pelud i kako si možemo lako pomoći samo objasnila je, između ostalog, mag. Arjana Maček Cafuta, dr. med., spec. interne med., pulmologinja i alergologinja iz specijalističke ambulante za plućne bolesti i alergije. U članku otkrivamo i kakvu ulogu kod alergije na pelud imaju - kvercetin i kopriva.

Zašto smo alergični na pelud?

Alergija je pretjerana reakcija tijela na neškodljive tvari. Nastaje zbog pogreške u djelovanju imunološkog sustava. Glavna zadaća imunološkog sustava je obrana organizma od vanjskih štetnih tvari (bakterija, virusa, parazita, stranih tijela), ali ponekad reagira pogrešno i više ne razlikuje štetno od bezopasnog. Alergija se nikada ne javlja nakon prvog izlaganja alergenu, jer je potrebno određeno vrijeme da se razvije senzibilizacija (pojačana osjetljivost). Reakcija se javlja tek nakon kratkog latentnog razdoblja (vremenski interval između infekcije i pojave simptoma) pri ponovnom kontaktu.

Mag. Maček Cafuta objašnjava da je uzrok alergijskog sezonskog rinitisa, astme i konjunktivitisa u peludi raspršenoj u zraku, jer onečišćeni zrak povećava alergijski potencijal peludi. Pelud u većim količinama oslobađaju razne biljke. Pelud lebdi u zraku, a zrnca peluda moraju biti lagana i dovoljno mala da ih vjetar raznosi na velike udaljenosti.

„Proljetne“ alergije počinju već zimi u kontinentalnom dijelu Slovenije i Hrvatske. Topli siječanj omogućava cvjetanje lijeske i johe (breze). Najveća proljetna opterećenja koincidiraju s oslobađanjem peludi u zraku s drveća koja cvjetaju u ožujku, travnju i svibnju. Njima se pridružuju i trave čija sezona završava u mjesecu kolovozu¹.

Kako prepoznajemo alergiju na pelud?

U proljeće se kod ljudi javlja kihanje, šmrkanje, ali također i češće glavobolje zbog začepljenog nosa, naglašava mag. Maček Cafuta. Često zbog toga pogrešno mislimo da imamo virozu ili prehladu. Ako se ovaj obrazac ponavlja nekoliko sezona zaredom, s pravom možemo posumnjati na alergiju. Istodobno nas prate i svrbež i crvenilo očiju (konjunktivitis), svrbež nosa, a mogu svrbjeti i zvukovod i meko nepce. Sve je to rezultat imunološkog odgovora na udahnuti alergen.

Prema njezinim riječima, jedna od važnih karakteristika stanica imunološkog sustava je pamćenje, zbog čega nas alergije, ako ih imamo, najčešće prate cijeli život. Nadalje dodaje:

„Stanje se pogoršava uz pridružena virusna oboljenja. Također je moguće uočiti pogoršanje bolesti u smislu sinusitisa ̶ upale nosne šupljine, gnojnog konjunktivitisa i laringitisa. Stoga je u nekim slučajevima potrebno dodatno liječenje antibioticima. Sklonost alergijama postoji u obiteljima, ali nasljeđivanje još nije dokazano. S godinama se znaju smirivati, a ponekad i potpuno nestati u zrelijim godinama."

Kako postupiti?

Prevencija-izbjegavanje alergena. Nećemo ih moći u potpunosti izbjeći, ali možemo smanjiti izloženost i ublažiti simptome:

• Prozračite stan kada je koncentracija alergena u zraku najmanja. To je ujutro između 6.00 i 8.00 sati u gradu, a na selu pred kraj dana, između 19.00 i 24.00 sata.
• U prirodu ne idite po sunčanom, suhom ili vjetrovitom vremenu.
• Dok boravite u prirodi zaštitite oči od peludi sunčanim naočalama.
• Sušite rublje u zatvorenom prostoru.
• Češće perite kosu.
• Osigurajte zdravu, uravnoteženu prehranu i dovoljnu hidrataciju, bogatu protuupalnim sastojcima, za jačanje imunološkog sustava. Na jelovniku bi trebala biti jela obogaćena đumbirom i kurkumom, kao i namirnice bogate vitaminom C i omega-3 masnim kiselinama.

Nažalost, alergene ne možemo u potpunosti izbjeći pa su nam potrebni i lijekovi koje propisuje liječnik za ublažavanje simptoma. Najčešće korišteni lijekovi za ublažavanje simptoma alergije su antihistaminici u obliku tableta, sprejeva za nos ili kapi. Za dodatnu pomoć su nam također raspoloživi razni sprejevi za nos s aktivnim tvarima (npr. dekongestivi) i fiziološka otopina za ispiranje alergena iz nosne sluznice i razrjeđivanje sluzi.

Uloga kvercetina i koprive kod alergije na pelud

Zeleni čaj, raštika i borovnice sadrže veće količine kvercetina. Što je kvercetin? Kvercetin se svrstava u flavonoide, odnosno flavonole. Smatraju se vrlo jakim antioksidansima, a ujedno su i biljni pigmenti. Antioksidansi imaju važnu ulogu u zaštiti našeg zdravlja. Bore se protiv opasnih slobodnih radikala, koji mogu izazvati kronične upale u tijelu i ubrzati proces starenja. Smanjuju rizik od raka i kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, kvercetin djeluje i antimikrobno.

Kako nam kvercetin može pomoći kod alergije na pelud? Kada imunološki sustav percipira određenu tvar kao stranu, oslobađa se histamin (biološka tvar koja se nalazi u mnogim biljnim i životinjskim tkivima). On je glavni krivac za simptome koje povezujemo s alergijama. Kod nekih ljudi imunološki sustav percipira pelud kao stranu tvar. Kvercetin može pomoći u smanjenju količine otpuštenog histamina, pa ćete kod alergije na pelud imati manje problema s kihanjem, kašljanjem, suzenjem očiju i slično. Učinak kvercetina stoga je sličan djelovanju antihistaminika – odnosno lijekova koji se inače propisuju za alergije. U principu, unos kvercetina u organizam možemo osigurati većom količinom namirnica bogatih kvercetinom, no možemo si pomoći i dodacima prehrani.

Osim kvercetina, simptome alergije na pelud vrlo uspješno ublažava i kopriva. Odlikuju je najbolja svojstva prirodnog antihistaminika. Najvažniji aktivni sastojci koprive su lektini, polisaharidi, lignani i steroli. Pripravci koprive djeluju protuupalno, antioksidativno i diuretično, a imaju i blago antihipertenzivno i antidijabetičko djelovanje. Njegova primjena najbolje je istražena upravo u liječenju alergijskog rinitisa (alergije na pelud), a uspješan je i u borbi protiv ćelavosti, benigne hiperplazije prostate (BHP), istrošenost i reumatoloških bolesti zglobova i bubrežnih kamenacaᶟ.

Napisala Suzana Križ.

Izvori:

• Podnebje, okolje in energija, NIJZ, https://nijz.si/publikacije/podnebje-okolje-in-alergije/
• Alergija na cvetni prah ambrozije, https://www.aafa.org/ragweed-pollen/
• Alfred Vogel. 2012. Ljudski zdravnik. Švica: Založnik Verlag A. Vogel, Teufen