Demencija i omega 3 masne kiseline

Otac Suzane Križ, autorice ovog članka i članice uredništva dvaju stručnih časopisa (Revija za moje zdravlje i Nova medicina), prije pet godina imao je ozbiljne znakove gubitka pamćenja i demencije. Isprva je njezina majka primijetila promjene i ukazala na njih. Prvi korak u borbi je prvo se pomiriti s novonastalom situacijom i prihvatiti ju. Zatim je ključno što brže krenuti s liječenjem. Suzanin otac počeo je uzimati dodatke prehrani omega 3 uz inače uravnoteženu cjelovitu prehranu, jer uobičajeni unos ovih dobrih masnoća samo hranom nije dovoljan. Pozivamo vas da pročitate priču o Suzaninom ocu i njezinom stručnom stajalištu o demenciji.

Što se događa s mozgom u demenciji?

Opadanje pamćenja i drugih intelektualnih sposobnosti, poremećaji ponašanja i promjene osobnosti najintenzivnije su istraživani uzroci demencije. Prema europskim epidemiološkim istraživanjima, sindrom demencije pogađa 1 od 20 osoba starijih od 65 godina. Prije tri godine broj starijih osoba s demencijom u Europi procijenjen je na 6,3 milijuna, a godišnja incidencija procijenjena je na blizu milijun. Više od polovice ovih pacijenata ima Alzheimerovu demenciju.

Senilni plakovi i neurofibrilarne petlje ključna su neuropatološka obilježja Alzheimerove bolesti (AB). U senilnim plakovima se nakuplja promijenjeni oblik beta amiloidnog proteina, koji je inaće također prisutan u zdravim mozgovima. U živčanim stanicama se nakupljaju spiralno uvijene filamentne strukture tau proteina, koje zatim tvore neurofibrilarne petlje. Zbog nakupljanja senilnih plakova i neurofibrilarnih petlji živčane stanice odumiru. Mozgovi pacijenata često teže manje od 1000 g, u usporedbi sa mozgovima zdravih ljudi koji teže oko 1300 g.

Osim senilnih plakova i neurofibrilarnih petlji, u mozgu pacijenata s AB-om događaju se i druge strukturne i funkcionalne promjene, uključujući upalni odgovor i oksidativni stres ¹.

Omega 3 masna kiselina DHA smanjuje progresiju AB u ranoj fazi

Dokozaheksaenska kiselina (DHA), jedna od omega 3 masnih kiselina, nalazi se u ribljem ulju u udjelu od 5-10 posto. Zapravo nastaje u algama, odakle se hranidbenim lancem nakuplja u ribama koje jedemo. DHA je najzastupljenija nezasićena omega 3 masna kiselina u ljudskom mozgu, gdje predstavlja čak 40 posto svih nezasićenih masnih kiselina. U retini (mrežnici) zastupljena je do 60 posto i osnovna je komponenta neuronske membrane.

U randomiziranoj, dvostruko slijepoj, placebom kontroliranoj studiji koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Karolinska na 174 pacijenta s Alzheimerovom bolešću, otkrili su da omega 3 masna kiselina DHA u dnevnoj dozi od 1,7 g/dan nije značajno smanjila progresiju Alzheimerove bolesti, osim u podskupini bolesnika s ranim stadijem Alzheimerove bolesti². Slične rezultate dobili su i znanstvenici u opsežnoj kliničkoj studiji objavljenoj u časopisu JAMAᶟ, zbog čega smatraju da je dodatak ribljeg ulja, koje uz DHA sadrži i eikosapentaensku kiselinu (EPA), koristan u početnim fazama Alzheimerove bolesti te da predstavlja nepogrešiv i izniman način preventive.

Hranom ne možemo unijeti dovoljno važnih omega 3 masnih kiselina

Omega 3 masne kiseline svrstavaju se u dobre kiseline, povećavaju kognitivne sposobnosti i regeneriraju moždane stanice. Tijelo ih ne može samo proizvesti pa ih moramo unijeti pravilnom prehranom ili dodacima prehrani.

Tri najvažnije omega 3 masne kiseline koje se mogu dobiti iz hrane su:

• alfa-linolenska kiselina (ALK): nalazi se u zelenom lisnatom povrću, lanenim i chia sjemenkama, lanenom i suncokretovom ulju;
• dokozaheksaenska kiselina (DHA), eikosapentaenska kiselina (EPA): dobiva se konzumacijom morske hrane i algama, bogat izvor je uglavnom riba kao npr. losos, srdele, sardine, pastrva.

Istraživanja su pokazala da je osoba u starijem kamenom dobu dnevno unosila između 5000 i 6000 mg EPA i DHA. Danas u prosjeku dnevno unosimo samo 250 mg ili čak manje, važnih omega 3 masnih kiselina - EPA i DHA.

Riba je namirnica koja je bogata proteinima i nezasićenim masnim kiselinama, poput omega 3 esencijalnih masnih kiselina, a sadrži i neke vitamine i minerale. Količina masti u ribi varira ovisno o vrsti ribe. Hranjive tvari u ribi važne su za zaštitu tijela od srčanih bolesti te prilikom razvoja embrija i fetusa. Unatoč sadržaju esencijalnih nutrijenata, u ribi mogu biti prisutne i tvari opasne po zdravlje, kao što su kemikalije (teški metali), mikrobiološki, fizikalni i drugi kemijski zagađivači ⁴.

Upravo zbog nedovoljne konzumacije ribe i preskromnog unosa morskih proizvoda često moramo dovoljne koncentracije omega 3 manih kiselina nadomjestiti kvalitetnim omega 3 dodacima prehrani. Jedan od takvih dodataka prehani su Wiley's Finest omega 3 masne kiseline, koje se odlikuju visokim koncentracijama EPA i DHA te čistoćom, koju postižu višestrukim filtracijama. Time se uklanjaju sve nečistoće (teški metali, PCB ili poliklorirani bifenili, itd.), neugodan okus i miris ribe, ali istovremeno ne oštećuju/oksidiraju osjetljive masne kiseline.

S obzirom da je učestalost demencije u porastu, važno je rano otkrivanje ove bolesti. Zato moramo biti još odgovorniji prema sebi i svojim bližnjima, jer samo tako možemo pomoći da se s njom brzo i učinkovito nosimo. Danas je tržište (pre)zasićeno raznim dodacima prehrani. Želimo samo najbolje za sebe i svoje najdraže, stoga budite oprezni pri odabiru proizvoda. Kvaliteta, sastav sirovina, proces proizvodnje i certifikati proizvoda trebaju biti nit vodilja. Potrudimo se da zdravlje bude u našim rukama.

Napisala Suzana Križ, specijalizirana za pisanje stručnih sadržaja iz područja zdravstva i medicine. Članica je uredništva dvaju stručnih časopisa - Revije za moje zdravlje i Nove medicine. Ona također objašnjava složena medicinska pitanja na svojoj web stranici.

_____________________________________________________________________________________________________________________

Izvori:

Alzheimerjeva bolezen, Farmacevtski vestnik št.3, avgust 2013: https://www.sfd.si/wp-content/uploads/2021/06/fv20133_za_web.pdf

Freund-Levi Y, Eriksdotter-Jonhagen M, Cederholm T et al. Omega-3 fatty acid treatment in 174 patients with mild to moderate Alzheimer disease: OmegAD study: a randomized double-blind trial. Arch Neurol 2006; 63:1402-1408.

Quinn JF, Raman R, Thomas RG e t al. Docosahexaenoic Acid Supplementation and Cognitive Decline in Alzheimer Disease. JAMA 210; 304: 1903-1911.

Varno uživanje rib, NIJZ, september 2015,