Jeste li pod stresom?

Pretjerani stres može uzrokovati umor, koji onda vodi do izgaranja. Tanka je linija između stresa i sindroma izgaranja. Dakle, pitamo se, kako se uspješno nositi sa stresom i izbjeći izgaranje? Na ovo pitanje odgovorila nam je prof. dr. Vesna Švab, dr. sc. med., spec. psihijatrije, suosnivač i predsjednik najveće slovenske nevladine organizacije na području psihosocijalne rehabilitacije osoba s teškim duševnim smetnjama. Također nam je objasnila i kako se na stres odaziva naš mozak, može li učinak stresa biti i pozitivan, u kojim situacijama si možemo sami lako pomoći, a kada nam je nužna pomoć liječnika.

Ovdje pišemo i o gljivi kordiceps. Za nju se sa sigurnošću može reći da je više od obične gljive, jer uspješno smanjuje osjetljivost na stres. I ne samo to, učinkovita je i kod dugotrajnih fizičkih napora te rekreativnog ili profesionalnog bavljenja sportom.

Što je stres i kako mozak na njega reagira?

Stres je fiziološki, psihološki i bihevioralni odgovor pojedinca koji se pokušava prilagoditi i naviknuti na unutarnje i vanjske podražaje (stresore). Stresor može biti događaj, osoba ili predmet koji pojedinac doživljava kao stresni element i koji mu uzrokuje stres. Stresor privremeno uzdrma ravnotežu pojedinca, a stres je sasvim normalna reakcija na to što se događa ¹.

Kako se stres odražava na naše misli, emocije, ponašanje i tijelo? Prema riječima dr. Švab, stresni odziv izaziva hormonsku neravnotežu (poplavu kortikoidnih hormona), koja nas priprema za borbu ili bijeg. To se pak odražava povećanom napetošću, stanjem pripavnosti, ubrzanim srčanim ritmom, bržim disanjem, sužavanjem perifernih žila kako bi se povećao protok u mozgu i drugim vitalnim organima. Razmišljanje je ubrzano i fokusirano, a osjećanje napeto i tjeskobno. Sve se to izražava kroz naše ponašanje.

Kada se određeni problem doživi kao težak, opasan ili prijeteći, aktivira se središnji dio mozga koji je odgovoran za brze reakcije. Umjereni stres aktivira mozak, povećava razinu šećera u krvi i omogućuje mozgu brži i učinkovitiji rad. U umjerenim količinama ubrzava i jača naše moždane (kognitivne) sposobnosti. Kronični stres smanjuje prilagodljivost i aktivnost mozga, što uzrokuje kronične bolesti poput dijabetesa, visokog krvnog tlaka i slično.

Kako si sami možemo pomoći kada smo pod stresom?

Mnogo toga možemo učiniti za poboljšanje svog blagostanja korištenjem raznih tehnika opuštanja, bavljenjem aktivnostima koje nas vesele, što je više moguće povlačenjem iz stresnih situacija, a pritom vodeći računa o dobroj higijeni sna.

Jeste li pomislili da kordiceps (lat. cordyceps) - adaptogena gljiva - može pomoći u smanjenju umora i ublažavanju stresa? Sastoji se od složenih lipida, proteina, oligoelemenata, polisaharida i vitamina. Svi elementi u gljivi prisutni su u velikim količinama i pozitivno djeluju na naš organizam. Sadrži beta karoten, vitamine E i C. Njegove sastavne komponente su i minerali poput cinka i selena. Sadrži i čak 77 mikro- i makroelemenata te jedinstvene sastojke poput kordicepina (adenozin), kordicepske kiseline (D-manitol) i imunomodulatornog polisaharida (beta-D-glukan).

Studije dokazuju da kordiceps potiče oslobađanje hormona iz kore nadbubrežne žlijezde i time smanjuje podložnost stresu, pomaže povećanju seksualne aktivnosti i plodnosti. Djeluje protiv depresije te smanjuje erektilnu disfunkciju i nedostatak libida. Dokazano je da aktivne tvari, koje posjeduje kordiceps, kao glavne komponente pripravka, stimuliraju imunološki sustav te imaju antibakterijsko, antivirusno i antitumorsko djelovanje. Dokazano je i antibiotsko djelovanje kordicepsa, pri čemu ne uništava za organizam korisne mikroorganizme. Istraživanja također potvrđuju zamjetan porast aktivnosti prirodnih obrambenih stanica i makrofaga pri konzumiranju kordicepsa, čime se jača prirodna imunološka otpornost, što je osobito važno u liječenju oboljelih od raka i AIDS-a 2.

Dr. Švab ističe da je pomoć stručnjaka, posebice psihologa i drugih stručnih osoba, koje također mogu utjecati na životne okolnosti, nužna kada patimo od stresnih poremećaja ili kada zbog njih više ne možemo obavljati svoje životne zadaće.

Često od stresa ne možemo pobjeći 

Svi se mi svakodnevno susrećemo sa stresom, no pitanje je koliko smo u tome uspješni. Dr. Švab ističe, da je način suočavanja sa stresom za svakog pojedinca drugačiji. Činjenica je da ga ne možemo izbjeći jer nam je potreban za normalno funkcioniranje i razvoj. Nesavladljivim kroničnim stresom trebamo pokušati upravljati. Postoje različite metode suočavanja i upravljanja njime, a najučinkovitije su one koje otklanjaju njegove uzroke i time omogućuju regulaciju stresa. Sve ostalo su kompenzacije, jer samo djelomično služe svrsi. To uglavnom uključuje pokušaje skretanja pažnje s problema ̶ razne tehnike opuštanja i druge aktivnosti koje nas fizički i psihički zaokupljaju u dovoljnoj mjeri da se manje bavimo stresorom.

Znamo da stres može biti i pozitivan. Kako to možemo okrenuti u svoju korist? „Stres je dobar okrepljujući element. Treba nam za napredak i rast. Čak i ako je kroničan, može biti izazov i moramo ga kontrolirati uz pažljivo planiranje. Obično zahtijeva vremena i promišljeno, ciljano usmjereno djelovanje. Ako je izvor kroničnog stresa na poslu, moramo prilagoditi radne uvjete, dogovoriti organizaciju rada ili promijeniti posao. No, moramo potražiti stručnu pomoć ako je uzrok kroničnog stresa siromaštvo ili isključenost i težimo k tome, da se okolnosti promijene“, objašnjava sugovornica.

Spisano izpod pera Suzane Križ, specijalizirane za pisanje stručnih sadržaja iz područja zdravstva i medicine. Članica je uredništva dvije stručnih časopisa - Revije za moje zdravlje i Nove medicine. Također objašnjava složena medicinska pitanja na svojoj web stranici.

Literatura:

1. NIJZ. Kako strese stres? https://nijz.si/zivljenjski-slog/dusevno-zdravje/kako-strese-stres/
2. S. Zhu, G.M. Halpern, K. Jones (1998). The scientific Rediscovery of an antient Chinee Herbal Medicine: Cordyceps Sinensis, Part 1. The Journal od Alternative and Comprementary Medicine, 4(3), 289-303. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/9764768/