Utjecaj omega-3 masnih kiselina na razvoj djece

Ne spreglejte

Omega-3 masne kiseline: neophodne za razvoj mozga i očiju kod djece

Zašto su omega-3 masne kiseline nezamjenjiva hrana za mozak? Esencijalne masti čine više od 60% mozga i mrežnice djeteta. One su neophodne za ispravno putovanje živčanih signala i uspostavljanje odgovarajućih obrazaca učenja.

Utjecaj omega-3 masnih kiselina na razvoj djece

Studije pokazuju važnu ulogu omega-3 masnih kiselina u razvoju mozga i očiju kod djece. Novija istraživanja čak potvrđuju da dodaci prehrani s omega-3 masnim kiselinama pomažu djeci u smanjenju simptoma poremećaja pažnje i hiperaktivnosti, poboljšavaju rad mozga i podržavaju normalan razvoj vida. U članku pišemo i o (pretjeranoj) izloženosti ekranima čak i najmlađih, kako ekrani utječu na njihove oči i razvoj mozga te što ističu slovenske smjernice za korištenje ekrana kod djece i adolescenata.

Što sve utječe na zdrav razvoj djetetovog mozga?

Razvoj mozga počinje istovremeno s razvojem ostalih tkiva od oplodnje nadalje. U početku stanice dijele iste karakteristike, no s vremenom se broj stanica povećava. U 4. tjednu srce fetusa već kuca, a ektoderm (jedna od tri vrste stanica u embriju) još ne nalikuje mozgu, živcima, koži, kosi, noktima, jezgri nadbubrežne žlijezde i površinskom dijelu gastrointestinalnog trakta. Najviše sliči cijevi. Ova cijev se formira/napuhava u mjehuriće, koji će kasnije postati veliki i mali mozak, produžena moždina (medula oblongata) i leđna moždina. To je neurulacija (daljnji razvoj u neuralnu cijev) i odvija se od 4. tjedna nakon oplodnje nadalje. Ovo je ključno razdoblje za razvoj simetričnog, integriranog mozga. Pogreške u ovom razdoblju su pogreške zatvaranja neuralne cijevi.

Od 6. tjedna nadalje, pojedinačne stanice su već vrlo različite - formiraju se neuroni i potporne stanice. Ovo razdoblje (proliferacija) je važno, jer određuje koliki će biti njihov konačni broj u 20. tjednu. Gdje će se naseliti prave stanice određuje razdoblje migracije od 8. do 24. tjedna. Stanice migriraju iznutra prema van, odostraga prema naprijed, one koje će biti najviše vani u mozgu, tu se najkasnije naseljavaju. Od 24. tjedna nadalje dolazi do organizacije živčanih stanica, njihovog pupanja i intenzivnog povezivanja ̶ nastajanja sinapsi (dodirne točke živčanih stanica). Također, od 24. tjedna dolazi do mijelinizacije u kojoj su živčane stanice obavijene ovojnicom od potpornih stanica i mijelina što omogućuje izuzetno brz prijenos informacija među stanicama. Cijelo vrijeme proces kontroliraju posebne molekule, hormoni, faktori rasta, koji su različiti u različitim razdobljima.

Hormonska ravnoteža majke, spol fetusa, prehrana tijekom trudnoće, suplementi folne kiseline ili prisutnost alkohola i teških metala, posebno u najosjetljivijem razdoblju, imaju značajan utjecaj na razvoj mozga¹.

Vid se formira u prve dvije godine djetetova života

Vid nije u potpunosti razvijen pri rođenju. Nakon rođenja u vidnom sustavu povećava se broj stanica odgovornih za vizualnu percepciju, njihov oblik, struktura i funkcija. Zbog toga beba pri rođenju ne vidi jasno, ali može otkriti pokretni predmet na udaljenosti od 30 cm. S dva mjeseca obično već fokusira sliku na mrežnici, ali slika je još uvijek vrlo loša. Donošena djeca po rođenju su dalekovidna. Međutim, budući da očna jabučica u prve 3 godine raste vrlo brzo, ona se samo brzo smanjuje. Tijekom prve tri godine očna jabučica naraste za 3 - 4 milimetra, a zatim za 1 milimetar do odrasle dobi. Pokretljivost očnih jabučica nakon rođenja još nije savršena i djeca često malo škilje, što se poboljšava s poboljšanjem pokretljivosti do 3 mjeseca. Percepcija dubine razvija se do 6 mjeseci².

Vidna funkcija se, dakle, formira u prve dvije godine djetetova života, a potom se razvija do odrasle dobi, odnosno do otprilike 18. godine života.

Najčešće tegobe i bolesti su:

• urođene mrene (katarakte), koje se mogu pojaviti i nekoliko mjeseci nakon rođenja,

• zelena katarakta (glaukom) ili povišeni očni tlak, gdje je važno rano i brzo liječenje - prvi pokazatelj ove bolesti su velike rožnice,

• Urođeno spuštanje kapka (ptoza) kasnije može biti problematično za razvoj vida jer zaklanja zjenicu i ulazak vidnog podražaja u oko.

Važnost uloge omega-3 masnih kiselina u razvoju mozga i očiju

Omega-3 masne kiseline su esencijalne masne kiseline. Naše ih tijelo ne može samo proizvesti pa ih moramo unositi hranom. Konzumirane omega-3 masne kiseline se u tijelu razgrađuju na eikosapentaensku kiselinu (EPA) i dokozaheksaensku kiselinu (DHA), koje se ugrađuju u stanice, gdje su tijelu potrebne ᶟ.

Omega-3 masne kiseline EPA i DHA ključne su za normalno funkcioniranje te razvoj mozga i očiju u svim životnim razdobljima. Sve se više potvrđuje da EPA i DHA igraju važnu ulogu u razvoju djetetovog mozga. Nekoliko studija povezalo je konzumaciju ribe kod trudnica ili korištenje ribljeg ulja, s boljim rezultatima njihove djece na testovima inteligencije i rada mozga u ranom djetinjstvu. Ove masne kiseline također su ključne za održavanje normalne funkcije mozga tijekom života. Ima ih u izobilju u staničnoj membrani moždanih stanica jer održavaju njihovo zdravlje i olakšavaju komunikaciju između moždanih stanica. Stoga je važno unositi dovoljno omega-3 masnih kiselina i tako izbjeći neke od navedenih štetnih učinaka koji utječu na rad i razvoj mozga ⁴.

Kakvu ulogu imaju dodaci prehrani pri nadomještavanju omega-3 masnih kiselina?

Studije pokazuju da dodaci prehrani s omega-3 masnim kiselinama nude mnoge dobrobiti za djecu. Neka istraživanja sugeriraju da dodaci omega-3 mogu pomoći u smanjenju simptoma poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) kod djece. ADHD je uobičajeno stanje povezano sa simptomima kao što su hiperaktivnost, impulzivnost i poteškoće s koncentracijom. Pregledom 16 studija utvrđeno je da omega-3 masne kiseline poboljšavaju pamćenje, pažnju, učenje, impulzivnost i hiperaktivnost, na koje često utječe ADHD. U 16-tjednoj studiji (bilo je uključeno 79 dječaka) potvrdili su da uzimanje 1300 mg omega-3 dnevno poboljšava pažnju i kod onih s ADHD-om, kao i kod onih bez potvrđenog poremećaja pažnje ⁵.

Omega-3 masne kiseline, prema novim studijama, poboljšavaju rad mozga i raspoloženje kod djece – posebice učenje, pamćenje i razvoj mozga. U 6-mjesečnoj studiji, 183 djece koja su jela namaz s visokim udjelom omega-3 masnih kiselina, razvilo je poboljšano verbalno učenje i pamćenje ⁵.

Prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane, DHA omega-3 masne kiseline podupiru normalan razvoj vida (blagotvorni učinak postiže se dnevnim unosom od 250 mg DHA). Najveća koncentracija DHA omega-3 masnih kiselina u tijelu nalazi se upravo u mrežnici oka. DHA omega-3 sudjeluju u procesu, koji osigurava da dijete dobro vidi u različitim svjetlosnim uvjetima. U isto vrijeme, omega-3 masne kiseline imaju i zaštitnu funkciju ̶ štite od makularne degeneracije (promjene na žutoj pjegi) i sindroma suhog oka ⁸.

Osim toga, nekoliko studija pokazuje da omega-3 masne kiseline pomažu u sprječavanju depresije i poremećaja raspoloženja kod djece ⁵.

Izloženost ekranima i što kažu slovenske smjernice

Danas su čak i mala djeca izložena raznim ekranima (telefoni, tableti i sl.). No kako pametni uređaji utječu na razvoj mozga i vida?

Snažan odjek ima studija s magnetskom rezonancom mozga kod djece predškolske dobi, koja su bila pretjerano izložena ekranima, jer je pokazala promijenjenu u strukturi mozga. Pretjerana uporaba ekrana povezana je s oštećenom mikrostrukturnom organizacijom i mijelinizacijom bijele tvari mozga. Ona podržava jezične vještine, nove vještine pismenosti i izvršne funkcije.

Osim mogućeg utjecaja na razvoj kratkovidnosti, s povećanjem vremena provedenog pred ekranima povećava se i mogućnost pojave sindroma umornih očiju. Manifestira se glavoboljom, bolom u očima, suhim očima, prekomjernim suzenjem, zamagljenim ili dvostrukim vidom ⁶.

Rezultati istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu JAMA Pediatrics, potvrđuju da izloženost ekranu kod djece u dobi od 1 godine utječe na 5 područja zaostatka u razvoju (komunikacija, motoričke vještine, rješavanje problema te osobne i društvene vještine) u kasnijem razdoblju, kada su djeca stara između 2 i 4 godine⁷.

U svibnju 2021. godine objavljene su slovenske smjernice za korištenje ekrana kod djece i adolescenata. Na inicijativu pedijatara pripremila ih je multidisciplinarna skupina stručnjaka koji rade s djecom i adolescentima. Ovo su prve slovenske nacionalne preporuke za korištenje ekrana kod djece i adolescenata.

Kome su namijenjene? Smjernice su namijenjene svima koji u svom radu dolaze u doticaj s djecom i mladima. Glavna svrha pripremljenih smjernica je jedinstven pristup svih stručnjaka, uključenih u rad s djecom i adolescentima, u savjetovanju roditelja u vezi s korištenjem ekrana kod djece i adolescenata ⁶.

Avtorica: Suzana Križ