KAKO IZABRATI PROBIOTIKE?

Kao što si zimi pomažemo ukiseljenim ili smrznutim povrćem, tako možemo odabrati i kapsule s koncentriranim omega-3 masnim kiselinama ako ribu ne jedemo redovito ili dovoljno često. Osim sebe prehranjujemo i svoje „sustanare“, razne mikroorganizme koji s nama koegzistiraju cijeli naš život u različitim dijelovima našeg tijela, npr. na koži ili u crijevima.

Mi smo ono što konzumiramo

Sve što jedemo, i način na koji to jedemo i kada, utječe i na nas i naše sustanare u crijevima. Koliko povrća jedemo, jedemo li dovoljno sirove hrane, koliko kuhane hrane jedemo, kako su obroci raspoređeni tijekom dana, neki su od primjera takvih utjecaja. Pritom dodatno unosimo nove stanovnike u probavni trakt, jer zdrava hrana obično nije sterilna. Prije se radi o tome koliko i koje mikroorganizme konzumiramo hranom i koji će preživjeti te se razmnožiti dovoljno da njihove kolonije utječu na nas kao svojeg domaćina. Neki se mikroorganizmi, doduše, koriste u postupcima proizvodnje određene hrane, ali prije nego što ih konzumiramo, mnoge i nemilosrdno uništimo. Sjetite se samo kvaščevih gljivica u kruhu. Međutim, neke namirnice sadrže žive mikroorganizme kao svoju važnu komponentu. Oni se rado nastanjuju u nama i s nama koegzistiraju. Pritom utječu na naše fiziološke ili čak patofiziološke procese.

Kvaliteta dodataka prehrani procjenjuje se sveobuhvatnim uvidom u postupke proizvodnje

Proces prerade hrane je taj koji značajno utječe na to koje mikroorganizme sadrži konačni proizvod, jesu li živi i koliko ih ima. Tako se, primjerice, razlikuje kupus koji kiselimo „prirodno” kada ga nasoljenog ostavimo da se u njemu u prikladnim uvjetima razmnože prisutni mikroorganizmi, od kupusa koji kiselimo octom. Slično se, recimo, odnosi na jogurte odnosno na mliječne napitke. Da bismo utvrdili kvalitetu konačnog proizvoda, potrebne su nam informacije o korištenom postupku i sirovinama, što je kod hrane prilično uobičajeno. Svi volimo pogledati u kakvim podrumima sazrijeva vino, kako sirari vode brigu da se na sirevima sačuva samo prava plijesan te provjeravamo tlače li naribani kupus nogama. Mikroorganizmi, koji su inače dobrodošli sustanari u našim crijevima, nazivaju se i probioticima, a mogu se unositi i s dodacima prehrani u koncentriranom obliku. Slično kao i kod druge hrane, kvaliteta dodataka prehrani može se procijeniti sveobuhvatnim uvidom u proizvodne procese. Na taj način doznajemo koje mikroorganizme sadrže, jesu li živi i koliko ih ima. Također je važno kako se sami pobrinemo za unesene probiotike, jer će samo živi i nahranjeni mikroorganizmi biti zaista i naši sustanari.

Pripazite na čuvanje probiotika

Mogli bismo reći da na probiotičke kulture utječemo s opetovanim drastičnim promjenama temperature i ambalažom. Primjer ove vrste brzog starenja je izmjenično skladištenje u hladnjaku i u autu na suncu. Također ne savjetujemo čuvanje probiotika u blizini štednjaka ili na prozoru. Staklena ambalaža pridonosi većoj stabilnosti, kao i pažljivo zatvaranje nakon svake upotrebe. No još je važnije da sustanarima izrazimo prikladnu dobrodošlicu, te da i prije nego što stignu „pospremimo“ naša crijeva. Ako ih mehanički „očistimo“ odgovarajućim unosom prehrambenih vlakana prije nego li počnemo uzimati probiotičke kulture, uneseni mikroorganizmi će se lakše razmnožiti i kolonizirati naša crijeva u novoj ravnoteži te istisnuti kolonije onih mikroorganizama koji nam mogu stvarati probleme. Poslužite ih s prebioticima, hranom za probiotike. Uzimanje probiotika neposredno prije obroka stoga ima više smisla nego između dva obroka natašte.

Na tržištu postoji mnogo različitih proizvoda s mikroorganizmima, za koje ćete se često odlučiti jednostavno zato što vam prija njihov okus. Kad zamišljate obrok s kiselim kupusom, prva slika tog obroka vjerojatno nije tablica sa sojevima i brojem mikroorganizama na tanjuru s tom namirnicom. Uobičajene uloge probiotika u crijevima posljedično postajemo svjesni tek kad već neko vrijeme ona nije ispunjena. Simbioza je, naime, složen odnos i još uvijek ne znamo puno o utjecaju probiotika na naše zdravlje. Međutim, znamo da smo prilagođeni na suživot s njima i da ne živimo sa sterilnim crijevima. Znamo da nam neke vrste i sojevi štete, pa su nadzorni mehanizmi za sigurnost hrane na tržištu osmišljeni tako da se sprječava njihova konzumacija. Odsutnost patogenih organizama jedan je od temeljnih zahtjeva za sigurnost svake namirnice.

Bitan je dovoljan broj mikroorganizama, njihova živost i dovoljno duga konzumacija u dovoljnoj koncentraciji.

Budući da se crijevna mikrobiota kod svake osobe malo razlikuje, dodaci prehrani sadrže nekoliko različitih sojeva probiotičkih mikroorganizama. Na pojedini soj možemo različito reagirati. Sojevi istovrsnih mikroorganizama i inače se međusobno dovoljno razlikuju da je važno da su navedeni na proizvodu. Navođenje isključivo „probiotičke smjese“ ili „kulture“ nepotpuna je informacija - kao da, primjerice, na vinu piše „biljno piće“. Važno je da unosite dovoljan broj mikroorganizama, stoga je bitno navesti broj mikroorganizama, a ne njihovu masu. Istodobno je važno da su ti mikroorganizmi živi odnosno vijabilni. Iznad svega, ključno je da ih, kad se njihov broj ili omjer u vašim crijevima naruši, konzumirate dovoljno dugo u dovoljnoj koncentraciji. Uzrok postojećeg stanja lako može biti životni stil koji je stvorio neprikladne životne uvjete za mikroorganizme koji se u našim crijevima ponašaju kao gosti, a ne kao vandali. Stoga je potrebna značajna ustrajnost u uzimanju. Probiotike treba unositi dovoljno dugo da osvoje crijeva i otjeraju moguće nepoželjne mikroorganizme, pa vam ne bi trebala ostajati samo napola ispražnjena ambalaža. Prava mjera vremena potrebnog za uzimanje probiotika su tjedni, možda i mjeseci. Kad se ponovno uspostavi simbioza, možete na odgovarajući način ugostiti svoje sustanare s prikladno raznolikom i uravnoteženom prehranom. I ne zaboravite, prebiotici odnosno vlakna za njih su poslastica.

Institut za istraživanje i razvoj kvalitete (IRRK) izdao je standard za provjeru kvalitete probiotika. Standard navodi čak šest razina kvalitete.

Institut za istraživanje i razvoj kvalitete (IRRK) na temelju dostavljene dokumentacije procjenjuje je li proizvod s probioticima u skladu s navedenim standardom. Ako je ocjena pozitivna za svih šest razina kvalitete, proizvod dobiva oznaku IRRK o sukladnosti. Prepoznat ćete ju po karakterističnoj zelenoj boji slike stilizirane glave kravice i ljestvici od šest obojenih krugova iste boje, koji simboliziraju sukladnost sa svih šest razina kontrole kvalitete prema IRRK standardu.

mag. sci. Martina Puc, mag. farm., spec., MBA