Folna kiselina i omega-3 masne kiseline: ključne hranjive tvari za trudnice

Više o riziku od nedostatka folne kiseline tijekom trudnoće, je li ju preporučljivo uzimati čak i tijekom planiranja trudnoće, što to znači za trudnice s mutacijom MTHFR gena koje ne mogu metabolizirati folnu kiselinu i zašto je suplementacija omega-3 masnih kiselina (uglavnom DHA) važna u zadnjem tromjesečju trudnoće, pojasnila je u razgovoru docentica Tina Kunič, dr. sc. med., specijalistica ginekologije i opstetricije, KB za ginekologiju sa Sveučilišta u Ljubljani. Također pišemo o učinkovitosti suplementacije folata, prenatalnog multivitaminskog kompleksa (aktivni oblik folata) i omega-3 masnih kiselina.

Neuralna cijev ̶ zašto dolazi do defekta i koje su posljedice za plod?

Neuralna cijev je embrionalna struktura iz koje se razvijaju mozak i leđna moždina ploda. Defekt neuralne cijevi nastaje zbog greške u razvoju mozga, leđne moždine i koštanog dijela koji ih prekriva, odnosno kralježnice i lubanje. Neuralna cijev se razvija već u prvom mjesecu trudnoće, kada žena još ne zna da je trudna.

Prema riječima docentice Kunič, posljedice za plod ovise o dijagnozi i stupnju oštećenja živaca i mozga. Činjenica je da su trajne i da se ne mogu izliječiti. Srećom, danas poznajemo načine kako spriječiti defekte neuralne cijevi ili, ukoliko su se već pojavili, u većini slučajeva možemo ih otkriti ultrazvučnim pregledom već tijekom trudnoće.

Zašto je smisleno uzimati folnu kiselinu prije trudnoće? 

Folat, ili vitamin B9 topiv u vodi, esencijalni je nutrijent i ima važnu ulogu u mnogim biokemijskim procesima u tijelu. Folna kiselina je jedna od njegovih oksidiranih sintetskih oblika, koji se nalazi u dodacima prehrani. Folat u manjim količinama pronalazimo u namirnicama kao što su: brokula, grah, orašasti plodovi i zeleno lisnato povrće. Dnevne potrebe za folatom variraju ovisno o dobi, spolu i povezanim bolestima. Nedostatak folata zbog nedovoljnog unosa vrlo je rijedak kod zdravih ljudi. Češći je kod osoba s lošom apsorpcijom hranjivih tvari (kronične upalne bolesti crijeva, celijakija, alkoholizam, pretilost), poremećajima prehrane ili zbog interakcija s određenim lijekovima.

Fiziološke potrebe za folatom u trudnica i dojilja povećavaju se za 0,2 mg/dan, zbog pojačanog stvaranja krvnih stanica te razvoja ploda i placente. Prema svim većim zdravstvenim organizacijama, nadomjestak folne kiseline preporučuje se svim ženama u reproduktivnoj dobi. Docentica Kunič ističe da se to posebno odnosi na one koje planiraju trudnoću jer je uzimanje folne kiseline povezano sa smanjenom učestalošću defekata neuralne cijevi. Uzimanje odgovarajuće doze smanjuje rizik od oštećenja za oko 50-70 %. Kao što je već spomenuto, navedeni nedostaci i defekti javljaju se u prvom mjesecu začeća, stoga je vrlo važno osvijestiti žene o korisnosti uzimanja folne kiseline i prije potvrđene trudnoće.

Za žene koje imaju nizak stupanj rizika za rođenje djeteta s defektom neuralne cijevi, preporučena standardna doza folne kiseline je 0,4 mg/dan. Početak uzimanja je 1 do 3 mjeseca prije začeća, nastavlja se tijekom cijele trudnoće te još 4 do 6 tjedana nakon poroda. U tom slučaju, pripravak folne kiseline može se nabaviti u slobodnoj prodaji.

U skupini s visokim rizikom za rađanje djeteta s defektom neuralne cijevi nalaze se žene kod kojih je on već bio dijagnosticiran u prethodnim trudnoćama ili su ga same imale. To se također odnosi na žene koje uzimaju lijekove za liječenje epilepsije ili lijekove koji smanjuju učinkovitost apsorpcije folata (sulfasalazin, trimetoprim), na pacijentice s dijabetesom (tip 1, 2) ili stanjima koja smanjuju apsorpciju folne kiseline (celijakija, kronične upalne bolesti crijeva, barijatrijske operacije). Ovim ženama liječnici također savjetuju da počnu uzimati folnu kiselinu 1 do 3 mjeseca prije začeća, a zatim tijekom cijele trudnoće, ali s većom dozom od minimalno 5 mg/dan. Veće doze folne kiseline dostupne su samo na recept.

Također je važno naglasiti da se konzumacija hrane bogate folatima preporučuje kako ženama s niskim tako i visokim rizikom od rađanja djeteta s defektom neuralne cijevi.

Enzim MTHFR utječe na smanjene razine folata u tijelu

Folat ima ključnu ulogu u regulaciji metabolizma aminokiselina i nukleinskih kiselina. Njegova prednost u odnosu na folnu kiselinu je u tome što zaobilazi blokadu u metabolizmu folne kiseline, povezanu s enzimskim polimorfizmom ¹.

Kako objašnjava docentica Kunič, u metabolizmu folata sudjeluju mnogi enzimi, među poznatijim je MTHFR (metiltetrahidrofolat reduktaza). On pretvara folat u njegov aktivni oblik. Poznajemo različite genetske varijante (polimorfizme) ovih enzima, koji su različito zastupljeni u različitim etničkim skupinama i regijama. Neke od ovih varijanti mogu biti povezane s nižim razinama folata u tijelu, tako da te žene imaju veći rizik od rađanja djece s defektima neuralne cijevi. "Međutim, mi preporučujemo manju dnevnu dozu folne kiseline (0,4 mg), jer veće doze nisu pokazale smanjenje rizika", ističe sugovornica. Jedna od opcija je uzimanje drugih oblika folne kiseline, kao što je 5-metiltetrahidrofolat (5-MTHF), na koji ne utječu polimorfizmi enzima i koji je također dostupan u slobodnoj prodaji.

DHA se intenzivno ugrađuje u mozak tijekom posljednjeg tromjesečja

Za trudnice i dojilje posljednjih su godina provedena mnoga istraživanja o blagotvornim učincima omega-3 masnih kiselina na trudnoću i plod. Dokozaheksaenska kiselina (DHA) jedna je od najčešćih omega-3 masnih kiselina koje se nalaze u ribi i morskim plodovima. Smatra se da primjerene doze omega-3 masnih kiselina smanjuju vjerojatnost preranog poroda i razvoja astme kod ploda. Također, DHA se intenzivno u trećem tromjesečju ugrađuje u mozak malog, rastućeg bića, ali još nema dokaza utječu li dodaci prehrani na razvoj njegova živčanog sustava. Ženama koje planiraju trudnoću, trudnicama ili dojiljama stručnjaci savjetuju 2 do 3 puta tjedno jesti ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama. Ukoliko to ne uspijevaju, savjetuje se unos omega-3 nadomjestiti dodatkom kvalitetnih dodataka prehrani. „Trenutno još nemamo službene slovenske smjernice koje bi definirale unos omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće i dojenja. Inozemne smjernice pak preporučuju konzumaciju 200 do 300 mg DHA/dan u obliku ribe za sve žene koje planiraju trudnoću, trudnice su ili dojilje. Ako to nije moguće, treba posegnuti za dodacima prehrani“, objašnjava docentica Kunič.

Što kažu studije? Višestruke studije potvrdile su korisnost dovoljnog unosa EPA i DHA kiselina za pravilan razvoj mozga i mrežnice oka ploda. Međutim, DHA ima važniju ulogu u zadnjem tromjesečju. Usporedne studije između djece različite dobi čije su majke tijekom trudnoće konzumirale dodatke prehrani s omega-3 masnim kiselinama (DHA ili DHA+EPA) i majki koje nisu uzimale te dodatke prehrani otkrile su, da su djeca (različite dobi) majki, koje nisu konzumirale dodatke prehrani s omega-3 masnim kiselinama, pokazala manju sposobnost rješavanja problema, lošiju koordinaciju očiju i ruku te veću pojavnost alergija. Ovo potvrđuje da je dovoljan unos omega-3 masnih kiselina (DHA ili DHA+EPA) važan i tijekom dojenja, budući da se bebin mozak do kraja razvija tek nakon rođenja².

Autor teksta: Suzana Križ

Izvori:

• Dodatek folata pri plodnosti in nosečnosti: Prednosti (6S)5-metiltetrahidrofolata, 2022 maj, 28 (4): 12-17. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35653630/
• Swanson D., Block R., Mousa S. A. 2012. Omega-3 Fatty Acids EPA and DHA: Health Benefits Throughout Life. Advances in Nutrition: An International Review Journal, 3. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22332096/