Koje su posljedice UV zračenja?

Velike količine tinte su već prosute o posljedicama izloženosti kože UV zrakama, stoga smo potražili pouzdane odgovore u dermatološkoj ordinaciji Bartenjev. Tamo su nam prof. dr. Igor Bartenjev, dr. med., specijalist dermatovenerologije i Ana Šujica, dr. med., specijalist dermatovenerologije, objasnili koliko su zaista štetne sunčeve zrake, istaknuli su prednosti infracrvenog zračenja i kakav stupanj opasnosti predstavlja kožni oblik melanoma te govorili o važnosti preventivnih pregleda ili, točnije rečeno, "periodičnog praćenja" promjena na koži.

Koža nas štiti od vanjskih stresnih čimbenika

S obzirom na sastav i funkciju kože razlikujemo dva osnovna dijela kože: epidermis ili površinski sloj kože te dermis ili kožni korijen. Ispod njih se nalazi masno vezivno tkivo, koje je u uskoj anatomskoj i funkcionalnoj povezanosti s kožom, pa ga često smatramo dijelom građe kože te ga nazivamo subkutis ili potkožje.

• Epidermis ili površinski sloj kože; kao što samo ime sugerira, riječ je o vanjskom dijelu kože. Njegova građevna jedinica je osnovna stanica kože ili keratinocit. Keratinociti su čvrsto povezani jedni s drugima posebnim finim proteinima - zovemo ih desmosomi. Sličnim vlaknima su i pričvršćeni na dno u poseban sloj (bazalnu membranu), koji razdvaja ili povezuje epidermis s dermisom. Takva struktura omogućuje potrebnu čvrstoću i pričvršćenost epidermisa na dublje strukture. Površinski sloj je bez vezivnog tkiva i krvnih žila, pa dobiva potrebne tvari difuzijom iz dermisa.
• Dermis (kožni korijen); naziva se i dermis. Sastoji se od elemenata labavog vezivnog tkiva, krvnih žila i živčanih struktura. Vezivno tkivo čine stanice i izmeđućelijska tvar. Fibroblasti su glavne stanice dermisa i imaju brojne funkcije. Sudjeluju u imunološkim reakcijama, brinu se za popravak i obnavljanje kože. Ostale stanice dermisa, poput makrofaga, mastocita, limfocita i ostalih leukocita, važne su za obranu kože i sudjeluju u imunološkim reakcijama i upalama. Glavni i najveći dio izmeđućelijske tvari zauzima voda, u kojoj su otopljene brojne jednostavne molekule (sol, minerali, jednostavni šećeri itd.), kao i veće i složenije kemijske strukture (glikozaminoglikani itd.). Sve te tvari daju koži potrebnu čvrstoću, ali i elastičnost i rastezljivost. Najviše ima kolagenskih vlakana, ali važna su i elastična vlakna.
• Potkožje; po zapremini najveći dio kože. Sastoji se od većih i manjih skupina masnog tkiva, koje okružuju spone vezivnog tkiva - protežu se iz dermisa. Skupine čine masne stanice, krvne žile i živci. U potkožju su sekretorni dijelovi znojnica i folikuli dlake. Važna zadaća potkožja je zaštita dubljih tkiva od pritiska i udaraca te toplinska izolacija ¹.

Barijerna funkcija kože; prema najnovijim znanstvenim spoznajama, za preko 90 % barijerne funkcije odgovoran je površinski sloj kože, posebno rožnati sloj kao sloj kože koji je prvi izvana. Zdrava koža nas ne štiti samo od pretjeranog gubitka vode, iona i serumskih proteina, već nas štiti i od drugih vanjskih stresnih čimbenika. Između ostalog i transurokanska kiselina brine se za obranu kože od UV-B zraka. Površinski sloj nije potpuno nepropusan ni za vodu - ona prodire iz dubljih slojeva kože, niti za tvari koje nanosimo na njenu površinu ².

Kakvu ulogu u zaštiti kože igra pigmentacija? Prof. Bartenjev objašnjava da koža pod utjecajem UV zraka stvara pigment melanin - daje boju koži i štiti je od štetnih utjecaja UV zraka. Melanin, naime, apsorbira UV zrake i sprječava njihovo prodiranje u dublje slojeve kože. I istovremeno predstavlja fizičku prepreku jer raspršuje ili odbija UV zrake. To je prvi "stup" u zaštiti kože od UV zraka, a posljedica je tamnjenje kože.

Prednosti i nedostaci UV zraka i infracrvenog zračenja (IR)

Sunce emitira UV zračenje kao dio elektromagnetskog spektra. Obično se dijeli na UV-C (200 - 290 nm), UV-B (290 - 315 nm) i UV-A (315 - 400 nm). Važno je napomenuti da neki autori koriste 320 nm kao granicu između UV-A i UV-B, ističe prof. Bartenjev. Više od 95 % sunčevog UV zračenja koje doseže Zemljinu površinu je UV-A. Praktički cijeli UV-C i veliki dio UV-B zračenja apsorbiraju kisik i ozon u zemljinoj atmosferi, tako da je UV zračenje ispod 290 nm gotovo nemoguće detektirati na Zemlji. Međutim, preostalo UV zračenje još uvijek mogu apsorbirati biološke molekule (DNA, proteini, lipidi) i posljedično oštetiti stanice. Dubina prodiranja UV svjetla u kožu ovisi o valnoj duljini - što je valna duljina duža, dublje je prodiranje. Dok UV-A lako doseže dermis, uključujući i njegove dublje slojeve, većina UV-B se apsorbira u epidermis, tako da samo mali dio doseže gornji sloj kože. Međutim, kada govorimo o biološkim učincima različitih valnih duljina u različitim slojevima kože, važno je imati na umu da određena valna duljina može imati biološki učinak čak i u slojevima koji je ne dosežu.

Prekomjerna izloženost UV-B zračenju uzrokuje tamnjenje (posebno kasno tamnjenje koje se javlja 3 dana nakon izloženosti sunčevim zrakama), opekline od sunca i u višim dozama stvaranje mjehurića. Također, oštećenja DNA u stanicama uglavnom su posljedica UV-B zračenja. Intenzitet UV-B zračenja mijenja se tijekom godine. Kada su sunčeve zrake najjače intenzitet UV-B je najveći i stoga predstavlja najveći rizik od oštećenja kože tijekom kasnih jutarnjih sati pa sve do sredine popodneva. Također, valja spomenuti da se UV-B zračenje može filtrirati i tako ne prođe kroz staklo. Dok UV-A zračenje uzrokuje trenutačno ili rano tamnjenje, posebno igrajući središnju ulogu u preranom starenju (foto-starenje) kože. Krajnje valne duljine UV-A također mogu uzrokovati opekline od sunca. UV-A zračenje održava istu razinu snage tijekom dana tijekom cijele godine i može proći i kroz staklo i kroz oblake.

Kako možemo zaštititi kožu od sunčevih opeklina? Odličan izbor je beta-karoten, prirodni biljni pigment koji je također važan antioksidans. Iako beta-karoteni nisu zamjena za sunčane kreme, redovita konzumacija može zaštiti kožu od štetnih utjecaja UV zraka i sunčevih opeklina te tako doprinijeti ljepšem tamnjenju.

Utječu li UV zrake zaista na pojavu raka? Sugovornici ističu da je izloženost UV zračenju glavni faktor rizika za razvoj kožnog raka. Dok su kancerogene osobine kratkovalnog UV zračenja (posebno UV-B) dobro poznate, smatralo se je da su UV-A zraci neštetni - posebno zato što ne uzrokuju opekline. Međutim, prije nekoliko godina dokazano je da UV-A također može uzrokovati kožni rak. Prirodna sunčeva svjetlost sadrži mnogo više UV-A nego UV-B, što izjednačava slabije efekte UV-A. Budući da UV-A zraci mogu prodirati kroz prozore i odjeću te učinkovitije prodrijeti u dublje slojeve kože te karakteristike dodatno mogu povećati relativni udio UV-A u kancerogenim svojstvima sunčeve svjetlosti.

Što možemo sami učiniti da zaštitimo kožu od opasnih UV zraka? Među nizom kvalitetnih proizvoda namijenjenih zaštiti naše kože, spada i Antaksantin. Uz ostale karotenoide, štiti stanice od štetnog djelovanja reaktivnih kisikovih spojeva, tj. slobodnih radikala. Zato je odlična zaštita od oksidativnog stresa (također posljedica različitih vrsta zračenja). Također, možemo mnogo učiniti ako izbjegavamo izlaganje UV zračenju između 10 i 17 sati te se zadržavamo u hladu. Dobra zaštita su i labava, neprozirna odjeća s dugim rukavima i nogavicama, zatvorenim dekolteom i višim ovratnikom te široki šeširi ili pokrivala sa širokim obodom. Dok štitimo oči sa sunčanim naočalama odgovarajuće kvalitete za zaštitu od UV-B i UV-A zračenja, označenim s CE i UV 400. Preporučuju se velika stakla s okvirima koji prate oblik glave, kako bismo spriječili bočni prodor sunčevog zračenja u oči.

Infracrveno zračenje (IR) je područje elektromagnetskog spektra gdje valne duljine dosežu od 700 nm do 1 mm. Infracrveni valovi su dakle duži od valova vidljive svjetlosti. Prof. Bartenjev navodi rezultate istraživanja; u proteklim desetljećima istraživači su intenzivno proučavali utjecaj IR zračenja na kožu. Studije su pokazale štetan utjecaj IR zraka na kolagen. Međutim, u ovakvim studijama su korišteni umjetni izvori IR-a, koji nisu isti kao sunčeva svjetlost. U posljednjih nekoliko godina stručnjaci su došli do ohrabrujućih zaključaka, jer IR zračenje može koži zapravo donijeti više koristi nego štete. Izloženost ranim jutarnjim valnim duljinama IR-a u sunčevoj svjetlosti zapravo priprema kožu na štetan utjecaj UV zraka. Važno je naglasiti da je u ovom slučaju ključna i intenzivnost i vremenska komponenta izloženosti, jer ne smiju biti prevelike. Neke novije studije također pokazuju ohrabrujuće rezultate u pomlađivanju kože, zacjeljivanju rana i rastu kose - pod uvjetom da su ispitanici bili izloženi odgovarajućim dozama IR zračenja.

Melanom je najopasniji oblik raka u dermatologiji.

Melanom je oblik raka koji nastaje iz pigmentiranih stanica kože, nazvanih melanociti. Najčešće se pojavljuje na koži. Međutim, može zahvatiti bilo koji organ (npr. mrežnicu oka), gdje su prisutni melanociti. "To je najopasniji oblik raka kože u dermatologiji i jedna od najčešćih oblika raka kod mladih odraslih osoba. Većinom se pojavljuje na klinički nepromijenjenoj koži, u rijetkim slučajevima može nastati i s tzv. malignom alteracijom već postojećeg madeža. Melanom čini 5 posto raka kože, a njegova godišnja incidencija (broj slučajeva godišnje) posljednjih desetljeća najbrže raste među svim vrstama raka. Dijagnozu ili sumnju na melanom postavljamo na temelju anamnestičkih podataka, kliničkog i dermoskopskog pregleda. Nakon toga slijedi ekscizija (kirurško uklanjanje sumnjive promjene), a uzorak tkiva zatim se šalje na patohistološku pretragu, koja konačno potvrđuje ili odbacuje dijagnozu. Na temelju histološkog nalaza tada odlučujemo je li liječenje time završeno ili je potrebno dodatno upućivanje onkologu specijalistu," eksplicitno pojašnjava dijagnostiku i liječenje melanoma prof. Bartenjev.

Može li se preventivnim pregledima spriječiti nastanak melanoma?

Kod pregleda madeža zapravo nije riječ o preventivnom pregledu – pregled možemo obaviti svaki mjesec, ali time ne spriječavamo da se neki od madeža promijeni. Dakle, kada govorimo o preventivnim pregledima, zapravo mislimo na periodično praćenje. Zašto je to periodično praćenje važno ili smisleno? Prema izjavama asist. Šujice na takvom pregledu procjenjuju vjerojatnost da je ta osoba u skupini ljudi s većim rizikom od pojave melanoma. Praćenjem takvog pacijenta, naime, pravovremeno će ustanoviti je li se neki madež promijenio (što je zapravo manje vjerojatno, jer se madeži rijetko mijenjaju). Pogotovo će biti pravovremeno ustanovljeno je li na koži nastala nova sumnjiva promjena. Periodičnim pregledima liječnici će tako kod ljudi s većim rizicima pravovremeno prepoznati pojavu novo nastale promjene, koja bi mogla biti zloćudna. Međutim, periodični pregledi moraju biti provedeni u smislenom vremenskom razmaku (npr. jednom godišnje), u slučaju većeg rizika i svakih pola godine. Takvim pregledima se značajno povećava vjerojatnost da se melanom otkrije u ranoj fazi, koja još nije ugrožavajuća za život i zdravlje pacijenta.

Autorica: Suzana Križ

Literatura: 

1. Vpliv UV-žarkov na kožo, Asist. Borut Žgavec, dr. med. spec. dermatolog, Viva, dostopno: 09.04.2024, https://revija-vita.com/vita/59/Vpliv_UV-_%C5%BEarkov_na_ko%C5%BEo#gsc.tab=0
2. Pomen barierne funkcije za zdravje naše kože, izr. prof. dr. Alenka Zvonar Pobirk, mag. farm, Farmacevtski vestnik, september 2021, letnik 72, dostopno 28.02.2024, https://www.sfd.si/wp-content/uploads/2021/09/fv-4-2021-net-1.pdf