Stres - je li vrijeme da se zaustavimo?

Što točno je stres?

Stres je uzorak tjelesnih, mentalnih i ponašajnih odgovora našeg tijela na podražaje koji narušavaju naš unutarnji balans. Tijelo se trudi odgovoriti na njih na najbolji mogući način kako bi ponovno uspostavilo normalno funkcioniranje.

Kada su neumoran šef i teško očekivano vjenčanje prijetnje.

Stresori su svi fenomeni koje doživljavamo kao prijetnju ili izazov. Na njih ćemo reagirati u takvim situacijama. Razlikujemo dva tipa stresora: unutarnje (vlastite misli, osjećaji, unutarnji strahovi, fobije) i vanjske stresore (vjenčanje, porođaj, razvod, lajanje susjedovog psa, zahtjevan šef, vrijeme). Na vanjske stresore u načelu nemamo utjecaja, ali imamo utjecaj na način na koji na njih reagiramo.

Borba ili bijeg?

U pradavnini smo bježali od lava, danas "bježimo" od mailova, zahtjevnih šefova, obavjestima na mobitelu. U svemu tome tijelo je moralo razviti svoj prilagodbeni sustav, koji nazivamo općim prilagodbenim sindromom. Taj je podijeljen u 3 faze:

1. Alarmna faza - Aktivacija simpatičkog živčanog sustava koji uzrokuje povećanom krvnoom tlaku, bržem radu srca i drugim fiziološkim promjenama.

2. Faza otpora - vrijeme kada se suočavamo sa stresorom (tijelo se želi smiriti).

3. Faza iscrpljenosti - dugotrajni stres.

Stres može oslabiti imunološki sustav, utjecati na probavu, kvalitetu sna i nesanicu, kardiovaskularni sustav te čak i na reproduktivne organe. Pojavljuju se simptomi poput osjećaja straha, razdražljivosti, češćih sukoba u odnosima, gubitka ili povećanja apetita, promjena u energetskoj razini, smanjenja želja i interesa, češćih glavobolja, moguće svrbeža kože, problema s koncentracijom i donošenjem odluka.

Kod 3. faze možemo se osjećati iscrpljeno, naše zalihe fizičkih / emocionalnih / mentalnih zaliha počinju nestajati.

Dugotrajni stres, s kojim se ne suočavamo najbolje, može izazvati razne ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući psihosomatske bolesti, imamo jako oslabljen imunološki sustav, visok krvni tlak, može se pojaviti dijabetes i druga kronična stanja, kao i mentalni poremećaji poput depresije i anksioznosti.

Kako preuzeti kontrolu?

Slušajmo sebe i svoje tijelo, kada mu je potreban odmor, kada mu nedostaje energije i kada treba predah. Osigurajmo tijelu dovoljno odmora, prakticirajmo različite tehnike opuštanja poput tehnika disanja, uravnotežimo prehranu i podržimo se kvalitetnim prehrambenim dodacima koji pomažu boljem funkcioniranju tijela i reguliranju stresa.

Svestrana podrška Terranove kod stresa

1. Sveti bosiljak - ili hinduistički "tulsi" nježno miluje dušu i uspostavlja ravnotežu. Ajurveda je preporučuje kod narušenog balansa zbog stresa, problema s dišnim sustavom, kožom i urogenitalnim sustavom. Stabljike i listovi biljke sadrže važne fitospojine koje na staničnoj razini djeluju zaštitno i antioksidativno.

2. Fermentirana ašvaganda - Umornima vraća snagu i energiju, olakšava osjećaj tjeskobe uzrokovan povećanom zabrinutošću i čini raspoloženje vedrijim, često se koristi uz terapije kod iscrpljenosti. Često se preporučuje za učinkovito večernje smirivanje i za dulji, dublji i regenerativniji san. Kada je stres uzrok smanjenog libida ili reproduktivnih problema, koristi se i kao prirodni stimulans u ajurvedi.

3.Kordiceps, rodiola i ginseng, kompleks- trio priznatih i dobro istraženih adaptogena za život na visokim obrtajima i pod psihičkim stresom.

4. Vitamini B kompleksa - Vitamini B1, B2, B6 i biotin doprinose normalnom funkcioniranju živčanog sustava, oslobađanju energije iz hrane i smanjenju umora i iscrpljenosti.

5. Za dobar, obnavljajući san tu je kraljevska kombinacija Magnezija u prahu. Učinkovita kombinacija magnezija (citratne i bisglicinatne forme), glicina, aktivnih oblika vitamina B6, inozitola, mlade zelene trave, sorte Montmorency trešnje, stabiliziranih rižinih mekinja i FOS-a. Prašak sadrži hranu koja podržava normalno funkcioniranje živčanog sustava, smanjuje stres, umor i napetost, potiče odgovarajuću higijenu spavanja.

Pitanja za razmišljanje:

1. Gdje doživljavate najviše stresa?

2. Koje vas događaji najčešće dovode u stres?

3. Kako obično reagirate na stresne situacije?

4. Osjećate li fizičke simptome stresa (npr. glavobolje, napetost mišića, problema sa spavanjem)?

5. Kako se moje misli i osjećaji mijenjaju kada sam pod stresom?

6. Kako se stres odražava u mom ponašanju i odnosima s drugima?

7. Koje strategije koristim za upravljanje stresom? Jesu li te strategije učinkovite?

8. Što mogu učiniti da smanjim stres u svom životu?

9. Koji dijelovi mog života najviše pate zbog stresa (npr. posao, odnosi, zdravlje)?