Kada u prehranu dodati probavne enzime i probiotike?

Reci mi što jedeš, a ja ću ti reći tko si

Hrana je važna za rast, energiju, obnovu i funkcioniranje organizma te njegovu zaštitu. Sastoji se od pet osnovnih nutrijenata, a to su: ugljikohidrati (važan izvor energije, neophodni su za stvaranje glikogena u mišićima, osnovni su nutrijent za živčani sustav itd.), masti (važan izvor energije (skladištenje), sastavni dio staničnih membrana, prekursori raznih hormona, itd.), proteini (važni su za rast i obnovu tjelesnih tkiva), vitamini (imaju važnu ulogu u raznim biološkim procesima i sustavima u tijelu) i minerali (obavljaju zadaću izgradnje komponenti, sudjeluju u metaboličkim procesima i sastavni su dio enzima).

Također ne smijemo zaboraviti na prehrambena vlakna, koja uvrštavamo u druge sastojke hrane. Povoljno djeluju na probavni sustav, vežu razne štetne tvari i pojačavaju osjećaj sitosti.

U većini slučajeva hrana se sastoji od tvari čiji udio varira u različitim namirnicama. Spomenute tvari poput ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala nalaze se u gotovo svakoj hrani. Odabirom namirnica možemo izbjeći određene tvari ili povećati njihovu količinu. Stoga moramo biti svjesni da, primjerice, u voću i povrću ne nalazimo samo vitamine, u tjestenini ugljikohidrate, u slanini masnoće, niti u grahu samo proteine.

Hranjive tvari dobivene isključivo hranom, koje tijelo ne može samo proizvesti, ali su čovjeku prijeko potrebne za njegovo zdravlje, nazivamo esencijalnim nutrijentima. Oni uključuju gotovo cijeli spektar vitamina i minerala, 9 aminokiselina (građevni blokovi proteina) i neke omega-3 i omega-6 masne kiseline (građevni blokovi masti)¹.

Što je zdrava prehrana?

Zdrava prehrana mora biti uravnotežena, što znači da mora sadržavati sve skupine hranjivih tvari: proteine, ugljikohidrate, masti (lipide) te vitamine i minerale. U uravnoteženoj prehrani važno je jesti raznoliku hranu, među kojima prevladava povrće, voće, kruh i žitarice (što manje prerađene), krumpir, riža i tjestenina. Konzumacijom proizvoda iz svih pet skupina namirnica osiguravamo dovoljan unos svih nutrijenata (vitamina, minerala, ugljikohidrata, proteina i masti)².

Smjernice zdrave prehrane preporučuju raspodjelu obroka na 3 do 5 obroka dnevno. Preporučuje se dan započeti doručkom jer nam on osigurava potrebnu energiju za početak dana. Nakon otprilike četiri sata trebao bi uslijediti manji obrok (užina), a zatim veći obrok (ručak). Večera bi trebala biti najmanje dva sata prije spavanja.

Prevelika energetska vrijednost obroka, s obzirom na pretežno sjedilački način života, utječe na pojavu prekomjerne težine i pretilosti. Previše jednostavnih šećera i masti, posebice zasićenih masti, te premalo vlakana, značajno utječu na pojavnost kardiovaskularnih bolesti i raka debelog crijevaᶟ.

Zdrava crijeva ̶ zdravo tijelo

Približno 70 % našeg imunološkog sustava potječe iz crijeva. Zdrava crijevna mikrobiota podržava naše zdravlje i dobrobit, stoga predstavlja prvu liniju obrane organizma.

Ali, što je to crijevna mikrobiota? Crijevna mikrobiota svakog pojedinca sastoji se od nekoliko tisuća vrsta različitih mikroorganizama, pa se njezin sastav razlikuje od osobe do osobe, a ovisi uglavnom o vanjskim čimbenicima (primarna kolonizacija crijeva i hrana). U ljudskim crijevima postoji oko 500 različitih vrsta crijevnih bakterija (korisnih i štetnih). Koje će bakterije imati povoljnije uvjete za život i razmnožavanje u crijevima ovisi uglavnom o našoj prehrani. Zadaća korisnih bakterija je metaboliziranje hrane i poticanje rada imunološkog sustava. Kada se poremeti ravnoteža u crijevnoj mikrobioti, mogu se javiti neugodna stanja poput nadutosti, vjetrova ili proljeva ⁴.

Što najviše uništava crijevnu mikrobiotu? Antibiotici su na prvom mjestu. Mogu značajno promijeniti crijevnu mikrobiotu jer osim štetnih uništavaju i mnoge korisne bakterije. Kad dođu u crijeva, ulaze u krv i putuju do mjesta djelovanja. Najčešća nuspojava uzimanja antibiotika je proljev ⁴. Isto tako, oslabljeni imunološki sustav (recimo kao posljedica stresa) utječe na normalno funkcioniranje crijevne mikrobiote. Također ga mogu poremetiti razna medicinska stanja, kronične upalne bolesti crijeva, sama pretilost i sindrom kroničnog umora ⁹.

Probavni enzimi i probiotici važna su potpora raznolikoj mikrobioti

Probavni enzimi su proteini koje tijelo stvara za brzu obradu i razgradnju konzumirane hrane. Pomanjkanje enzima može biti urođeno (prisutno od rođenja), ali se isto tako njihova količina smanjuje s godinama, što utječe na sposobnost probave hrane. Neprobavljena hrana u debelom crijevu, u prisustvu crijevnih bakterija, fermentira. Plinovi koji pritom nastaju uzrokuju tegobe kao što su: nadutost, vjetrovi i nelagoda. Suplementacija probavnim enzimima olakšava probavljanje i simptome povezane s neoptimalnim lučenjem probavnih enzima ⁵.

Kakvu ulogu imaju probiotici? Probiotici su živi mikroorganizmi, koji pomažu održavati ravnotežu u crijevnoj mikrobioti. nalazimo ih u namirnicama kao što su primjerice jogurt, kefir, kishttps://www.avemed.hr/proizvod/probioticki-kompleks-s-prebioticimaeli kupus, kombucha, kiseli krastavci ili ih možemo pronaći u obliku dodataka prehrani. Sastoje se od bakterija mliječne kiseline, koje uspostavljaju i održavaju kiselo/alkalnu ravnotežu u crijevima, u kojoj probavni enzimi mogu učinkovito djelovati ⁶.

Uzimanje probiotika preporučuje se kada se smanji broj korisnih bakterija ili porastu štetni mikroorganizmi (u slučaju infekcije) – takva stanja nazivamo disbiozom. Navedenim stanjima najviše smo izloženi nakon konzumacije određene hrane, na putovanju, tijekom infekcije (virusne, bakterijske) probavnog trakta ili uzimanja antibiotika ⁷.

Zašto se onda preporučuje uzimanje probiotika uz antibiotik? Njihovom istodobnom primjenom smanjujemo opseg promjena u crijevnoj mikrobioti ili sprječavamo nastanak probavnih smetnji (proljeva). Rezultati nekoliko kliničkih studija (ukupno 18.811 ispitanika) pokazuju da je uzimanje probiotika uz antibiotike smanjilo rizik od proljeva, uzrokovanog uzimanjem antibiotika, za 42%. Kod djece učestalost proljeva može biti još niža, kada se dodaju probiotici, jer probiotici u čak polovici slučajeva mogu spriječiti pojavu antibiotskog proljeva ⁸.

Avtorica: Suzana Križ

Viri:

1. Prehrana, Gita Merela, dostopno 05.12.2023., https://www.zdops.si/wp-content/uploads/2019/06/Prehrana.pdf
2. Zdrav način prehranjevanja, doc. dr. Andrej Kravos, dostopno: 06.12.2023., https://www.mf.uni-lj.si/application/files/9915/3844/0019/Zdrava_prehrana.pdf
3. Prehrana in zdravje, Gov.si, dostopno 06.12.2023, https://www.gov.si/teme/prehrana-in-zdravje/
4. Črevesna mikrobiota in probiotiki I. del, dr. Rok Orel, dr. med., Klinični oddelek za gastroenterologijo, hepatologijo in nutricionistko, Pediatrična klinika, UKC Ljubljana https://zasrce.si/clanek/crevesna-mikrobiota-in-probiotiki-i-del/
5. Kaj so prebavni encimi?, dostopno 13.12.2023; https://vizita.si/zdravje/prebava/prebavni-encimi.html
6. Črevesna mikrobiota in probiotiki II. del, dr. Rok Orel, dr. med., Klinični oddelek za gastroenterologijo, hepatologijo in nutricionistko, Pediatrična klinika, UKC Ljubljana Vir: https://zasrce.si/clanek/crevesna-mikrobiota-in-probiotiki-ii-del/
7. Kaj so probiotiki?, dostopno 13.12. 2023; https://lek.si/sl/skrb-za-zdravje/neravnovesje-mikrobiote-probiotiki/kaj-so-probiotiki/
8. Alejandro Palacios. Fighting antibiotic-associated diarrhoea and antibiotic resistance. Hospital Pharmacy Europe, 2016., dostopno 05.12.2023; https://hospitalpharmacyeurope.com/fighting-antibiotic-associated-diarrhoea-and-antibiotic-resistance/
9. Probiotiki, črevesna mikrobiota in imunski sistem, Ines Flegar, mag. farm., dostopno: 27.12.2023, https://lekarna-springer.si/probiotiki-crevesna-mikrobiota-in-imunski-sistem/