Basket 0
Sažetak košarice

Košarica je prazna

Dodaj proizvode

Pogled na biljke i briga o njima jačaju naš imunološki sustav, a mi možemo jačati i njihov.

Neprerađena i sezonska zdrava hrana, tjelesna aktivnost, briga za zdrav duh, sretan život i pozitivan pogled na stvari - sve nas to održava zdravima i vitalnima te jača naš imunološki sustav. Odavno znamo koliko je značajan utjecaj biljaka na naše raspoloženje. Također, pravilnim pristupom u vrtlarenju i mi možemo jačati imunološki sustav biljaka kako bi ostale zdrave i pune aktivnih tvari. No, samo biljke koje rastu u zdravom tlu punom mikroorganizama bit će zdrave, snažne, jakog imunološkog sustava.
Pogled na biljke i briga o njima jačaju naš imunološki sustav, a mi možemo jačati i njihov.

Ljekoviti vrtovi

Rad s biljkama, briga o njima, šetnje po divljoj prirodi, po parkovima, u vrtu, između gredica ili samo gledanje biljaka pozitivno utječu na čovjekovo psihičko i fizičko blagostanje. Glede toga stručnjaci već duže vrijeme dijele jedinstveno mišljenje.

Bolnice su još u srednjem vijeku bile okružene velikim lijepim vrtovima, naravno sa svrhom. Brojnim slijepo kontroliranim komparativnim studijama utvrđeno je da vrtovi imaju neizmjerno dobar učinak na bolesnike – na njihovo iskustvo stresa, pa čak i na ishod liječenja. Naime, dokazano je da se bolesnici brže oporavljaju uz pogled na vrt i biljke u njemu te da im je potrebno manje analgetika. Pogled na zelenilo, biljke te boravak u vrtu također su blagotvorni za članove obitelji koji dolaze u posjet bolesnim ljudima. Stres zbog loših vijesti, suočavanje s bolešću i drugim neugodnim poteškoćama koje bolesnik doživljava u bolnici znatno su manji zbog pogleda na biljke ili kontakta s njima.

Budući da su naša osjetila zaposlena okolinom, odnosno bojama, oblicima, mirisima, manje smo svjesni boli, i fizičke i duševne. Na fizičkoj razini to se izražava sporijim otkucajima srca, nižim krvnim tlakom i opuštenim mišićima. Promatranje rasta i razvoja biljaka smiruje, jača sposobnost fokusiranja i ispunjava nas nadom (meditativna terapija).

Posebni terapeutski vrtovi prilagođeni su različitim skupinama bolesnika: slijepima i slabovidnima, onkološkim bolesnicima, Alzheimerovim bolesnicima, tetraplegičarima, djeci, starijima, neizlječivo bolesnima... Dobro osmišljenim planom i suradnjom liječnika i krajobraznih arhitekata možemo stvoriti prekrasne terapeutske poligone koji pomažu u bržem oporavku.

Ne samo šetnja vrtom i promatranje biljaka, već i aktivno korištenje vrta, odnosno briga za vrt, sadnja, plijevljenje, obrezivanje jačaju fizičko i duševno zdravlje. Ujedno nas uče strpljenju i ustrajnosti (hortiterapija). U sve više ustanova biljke i vrtove uređuju zbrinuti ovisnici, bolesnici s duševnim problemima, u staračkim domovima te također u zatvorima, što ima izniman terapeutski učinak.

Pravilnim pristupom vrtlarenju možemo jačati imunološki sustav biljaka

Biljke također imaju imunološki sustav koji se može jačati pravilnim pristupom vrtlarenju kako bi ostale zdrave i pune aktivnih tvari. Njime se štite od štetočina, bolesti (bakterije, gljivice, virusi) i neugodnih  vremenskih uvjeta, poput previsokih ili preniskih temperatura, temperaturnih razlika, prekomjernih padalina, mraza, vjetra, tuče, koji su za biljku stresni. Biljke su nepokretne, pa je utoliko važnije da se znaju obraniti. Kako to čine? Možda zvuči nevjerojatno, no sve se događa u međusobnoj povezanosti - suradnjom  s korisnim mikroorganizmima. 

U prirodi organizmi žive u zajednicama, što nije uvijek korisno i simbiotski. Neki su organizmi parazitski i stoga koriste organizam domaćina za potrebe vlastitog opstanka. U divljoj prirodi se prije ili kasnije sve nekako regulira. Ondje nema bolesnih biljaka, niti biljaka oštećenih štetočinama. Usuđujem se tvrditi da je uzrok tome u samom djelovanju prirode. Što manje zadiremo u nju, manje remetimo njene procese.

Zdravlje biljaka povezano je sa zdravljem zemlje i obrnuto

Posljednjih godina znanstvenici su došli do nevjerojatnih otkrića. Otkriveno je da su sva živa bića međusobno povezana, čak i ona najsitnija koja ne možemo vidjeti golim okom, mikroorganizmi odnosno mikrobi. To su razne bakterije, gljivice, nematode, praživotinje... Otkrili su da mikrobi međusobno komuniciraju, šalju signale, prepoznaju prijatelje i neprijatelje te se zajedno neprijatelju i suprotstavljaju. Tako se brane i biljke. Znamo da je u tlu, u području korijena svake biljke, život mikroba prilično raznolik, a oni se također nalaze u okruženju nadzemnog dijela. Štite biljku od štetočina, daju joj i hranu odnosno hranjive tvari koje su biljci u nekom trenutku potrebne. Nevjerojatno je, no biljke svojim proizvodima – šećerima, bjelančevinama – neprestano komuniciraju s mikroorganizmima u tlu, daju im hranu i ujedno im javljaju svoje potrebe za fosforom, kalcijem, kalijem, borom... Mikroorganizmi svojim enzimima razgrađuju mineralne i organske tvari na njihove sastavne elemente, koji su tada dostupni biljkama. Time se ruši cijela teorija dodavanja hranjivih tvari, što nazivamo gnojidbom. Zdravlje tla, a time i biljaka, ovisi o korisnom životu u tlu kojemu doprinose gljivice i aerobne bakterije. Ukratko, zdravlje biljaka usko je povezano sa zdravljem tla i obrnuto.

Osnovni uvjet za otpornost biljaka je učinkovita i složena fotosinteza

Ako je tlo zdravo i puno mikroorganizama i ako se biljke hrane uz njihovu pomoć - sve je zapravo vrlo jednostavno. Prvi i osnovni uvjet za otpornost biljaka je učinkovita i složena fotosinteza.

Učinkovitom fotosintezom biljke stvaraju kvalitetne dugolančane šećere potrebne za ishranu i suradnju s mikroorganizmima, čineći ih tako otpornima na patogene gljivice u zemlji.

Tijekom oba ciklusa fotosinteze, biljke vežu dušik u aminokiseline, a zatim u bjelančevine. Potpunom sintezom bjelančevina postaju otporne na insekte koji sišu biljni sok (uši, grinje, cvjetni štitasti moljac, također i gusjenice). Kako im to uspijeva? Naime, budući da insekti nemaju enzime za probavu potpunih bjelančevina, hrane se samo slobodnim dušikom u biljnom soku.

Budući da biljke za proces fotosinteze trebaju određene elemente koje dobivaju uz pomoć mikroorganizama, u siromašnim tlima koja su orana, prekopavana, gnojena umjetnim gnojivima i stoga mrtva (bez mikroorganizama), učinkovitost fotosinteze smanjuje se na samo 20%. Zbog nepotpune fotosinteze biljni sok sadrži puno jednostavnih šećera i slobodnog dušika – hranu za patogene organizme. Zbog toga je i otpornost biljaka slaba.

Biljke se brane pomoću mehaničkih obrambenih mehanizama

Mehanički obrambeni mehanizmi, stalno prisutni u biljkama, njihove su mehaničke barijere. One sprječavaju prodor većih organizama u biljku, a čine ih, na primjer, bodlje i guste dlačice koje sprječavaju štetočinama da nagrizaju biljku.

Gornji sloj stanica listova ima zaštitni sloj – kutikulu – koja se sastoji od lipida (masnih kiselina) i pektina. Što je više lipida u biljci, jače su stanične membrane i čvršći je voštani štit na površini listova. Biljka je zaštićena od gljivica i bakterija koje se prenose zrakom (hrđa, peronospora, pepeljasta plijesan...). Pa čak ni ovdje bez mikroorganizama ne bi sve teklo tako glatko. Uz njihovu pomoć povećava se proizvodnja lipida u biljci. Kako?

U osiromašenim tlima gnojenim umjetnim gnojivima biljka dobiva dušik iz umjetnih oblika nitrata. Najprije ga mora razgraditi i dobiveni dušik vezati za svoje aminokiseline. Na to se utroši puno energije dobivene fotosintezom. Zbog toga je biljka slaba i pod velikim stresom, a imunološki sustav biljke oslabljen. 

U zdravim tlima, u kojima ima obilje mikroorganizama, biljka uz njihovu pomoć, u procesu koji se razvijao milijunima godina, već dobiva dušik u obliku aminokiselina. Budući da je biljka uštedjela energiju, ona joj ostaje, a višak se skladišti u obliku lipida (masti, masne kiseline, voskovi, ulja...).

Obrana toksičnim spojevima

Također, svaka stanica sadrži različite antimikrobne i toksične spojeve, poput različitih terpenoida, recimo eterična ulja, fenoli, sulfatne aminokiseline i alkaloidi poput kofeina. Kako bi se te tvari oslobodile iz stanica kad su one oštećene, moraju biti prisutni specifični mikroorganizmi kako u tlu oko korijena, tako i u njezinim gornjim dijelovima jer oni pokreću imunološki sustav u biljci. Biljka reagira stvaranjem posebnih spojeva kojima se štiti i postaje otporna na nematode, viruse i veće hrušteve (krumpirova zlatica, stjenice, pipe...).

Tretiranjem tla slabimo raznoliki svijet živih bića

Preporučljivo je što manje tretirati tlo kako bi se očuvao raznolik svijet mikroba i drugih živih bića. Tlo ne prekopavamo, samo ga razrahlimo. Okretanjem tla naime narušavamo red u tlu i uništavamo mikroorganizme. Tlo prekrivamo organskim malčem (kompost, slama, sijeno, lišće...) kako ne bi bilo izloženo suncu, vjetru i kiši koji kvare strukturu tla i isušuju ga. Hranjive tvari dodaju se samo u obliku komposta ili dobro ustajalog stajskog gnoja s ekoloških farmi. Ako je ikako moguće, kad beremo biljke ne čupamo ih s korijenom, već korijen ostavimo u tlu. Time će mikrobni svijet oko korijena nastaviti nesmetano i dalje živjeti. Dakle, salatu ne čupamo, već je režemo neposredno iznad zemlje. Kad tikvice krajem ljeta prestanu davati plodove, nadzemni dio odrežemo, a korijenje se ostavi u tlu. Isto činimo s rajčicom, paprikama i drugim povrćem. Izuzetak su, naravno, mrkva, cikla, repa, rotkvica i ostalo povrće čije korijenje i gomolje jedemo te ih stoga izvlačimo.

Samo biljke koje rastu u zdravom tlu punom mikroorganizama bit će zdrave, snažne i jakog imunološkog sustava.


Povratak na popis

Kreditne kartice

Maestro Mastercard Visa

Besplatna dostava

Iskoristite besplatnu dostavu za kupovinu veću od 50 eura.

Kupi

Avemed d.o.o.

Ekskluzivni smo zastupnici brendova Terranova, Wiley's Finest, You & Oil, Bio-Nature, Elete i EcoZiz.

  Kajakaška cesta 40b, 1211 Ljubljana-Šmartno, Slovenia
  040 825 456
  info@avemed.si