Čaga / Inonotus obliquus
Iako šteti drvetu jer uzrokuje tzv. rak breza, njezin utjecaj na ljudsko zdravlje može biti upravo suprotan. Jedna je od najsnažnijih tvari koja mijenja odgovor ljudskog tijela na stres – tj. adaptogena tvar - i najjača među ljekovitim gljivama. Sibirski autohtoni narodi nazivaju ga "darom bogova" jer mu pripisuju čudesan učinak, Kinezi "kraljica svih biljaka", a Japanci "šumski dijamant". U tradicionalnoj se medicini koristi od davnina i u širokom spektru pripravaka.
Njegove aktivne sastojke široko su proučavali znanstvenici u bivšem Sovjetskom Savezu, posebno učinke njegovih aktivnih sastojaka na sportaše i astronaute. Zapadni svijet Čagu je pobliže upoznao tek 1970-ih u Solženjicinovom romanu Odjel za rak. Čaga je tamno smeđa do crna parazitska gljiva koja doseže 10 do 20 kilograma. Raste na oštećenim brezama koje imaju pukotine ili slomljenim brezama. Ima tako ogromnu snagu, da drvo na kojem raste doslovno uništi za nekoliko godina. Naime, riječ je o gljivi koja „krade“ s drveta ili isisava njegove hranjive sokove. Zatim sve sprema u svoju ljusku. Čaga akumulira svu snagu stabla i sve njegove ljekovite tvari, pa breza stoga umire. Otuda i njegovo ime – „rak breze“. Čaga kao ljekovita gljiva najbolje uspijeva na vrlo niskim temperaturama, čak i do -40 °C, posebno u Sibiru, sjevernoj Kanadi, dijelovima Sjeverne Koreje i skandinavskim zemljama. Tamo hladna klima omogućuje rast i razvoj najkvalitetnijih gljiva ove vrste.
Njihovi se ekstrakti zatim koriste za dodatke prehrani.
Povratak na popis
